domenica 20 dicembre 2009

Zivotinje uzvracaju udarac?!





Prije nekoliko dana sam cula na tv-u neki krat
ak prilog o borbi pasa...
I dalje ne mogu da vjerujem da se neko moze zabaviti na ovakav nacin. Kakvi su to ljudi??? Nevjerovatno!!!
Borba pasa nije nova ideja, ona postoji jos u
Rimskom carstvu...u vrijeme krvavih borbi u Koloseumu. Od sesnaestog vijeka ovaj sport se razvijao u Engleskoj- tako da se i danas najcesce , povezuje sa tom zemljom. Mnoge vrste pasa su ukrstane kako bi se dobila jedna vrsta dobrog borbenog psa.

Danas su borbe pasa u mnogim zemljama
zabranjene zakonom. U Bosni i Hercegovini ovaj krvavi sport je zabranjen zakonom o zastiti i dobrobiti zivotinja. On je stupio na snagu 8. aprila. Medjutim višegodišnji običaj borbe treniranih pasa na život i smrt i dalje je prisutan. Pojedinci idu tako daleko, snimajući video-zapise borbi pasa, i ilegalno ih prodaju. Bas tako i organizuju borbe, na privatnim posjedima i livadama daleko od naseljenih mjesta i nekoga ko bi ih mogao prijaviti.
I posle ovakvog ophodjenja prema zivotinjama nije cudno sto je svijet zarazen raznim virusima, koji se prenose sa zivotinja na ljude... svinjski, koziji, pticiji, kravlji......bice jos toga kazu.....
Dosta su ljudi mucili zivotinje , sad je na njih red...
Evo link na kom mozete saznati vise informacija o ovoj temi http://www.well.org.rs/borbe.htm

sabato 19 dicembre 2009

Mocne "konzerve"




Proizvođači automobila se slazu da je ovogodišnji sajam automobila dao ogroman, možda odlučujući doprinos naporima da se oživi prodaja, uprkos najvećoj krizi autoindustrije za poslenjih pet decenija. Zato su ponudili niz "zelenih" vozila.

Napadne boje , pomažu da se osvijetle sportska i luksuzna kola koja treba da budu glavna atrakcija za najmanje 700.000 posetilaca.

Sportski automobili, čija cijena se kreće iznad 100.000 evra, kao što je Lamborginijev model , neizbežno privlači kupce koji žele za kratko pobegnu iz stvarnosti, iz opšte ekonomske krize.

Gomila posjetilaca pokušala je zamisliti šta sve može da se "izvuče" iz automobila sa 670 konjskih snaga, koji za 3,2 sekunde postiže brzinu od 100 kilometara na čas.

Murcielago je mnogo "ekstremniji i mnogo ekskluzivniji nego bilo koji drugi automobil", kaže izvršni direktor Lamborginija štefan Vinkelman.

Ništa ne zaostaje ni Aston Martinov model , sportski automobil čija se cijena kreće oko 1,2 miliona evra.

Aston Martin kompanija je takođe ponudila novu verziju luksuzne lagonde nastojeći da pronađe nove bogate kupce na Bliskom istoku, u Indiji i Kini.

"Lagonda je luksuzni automobil budućnosti," tvrdi izvršni direktor Aston Martina Ulrih Bez.

Porše naglašava da je njegov novi 911 GT3, pokazan u jakoj crvenoj boji, "mnogo snažniji" i "mnogo efikasniji" od njegovog prethodnika.

Menadžer prodaje nove američke kuće "Tesla", Sajmon Rokfort, smatra da je automobili "vrlo značajan deo ljudske psihe, zato što je on simbol zadovoljstva i prestiža".

"Tesla", kompanija iz Kalifornije, predstavila je u Ženevi prvi put sportski kabriolet na električni pogon, nastojeći da ponudi vozilo s nultom emisijom štetnih gasova i jednim električnim motorom, koji će koštati oko 99.000 evra, gotovo kao jedan Porše ili Lamborgini.

Američki Dženeral Motors (GM) je pokazao novu "opel amperu", evropsku verziju "ševrolet volta", hibridni automobil s direktnim električnim napajanjem i benzinskim motorom za proizvodnju dodatne električne energije.



Italijanski Fijat, koji pregovara s Krajslerom o obezbeđenju tehnologije i platforme za manje i štedljivije automobile, predstavio je novu tehnologiju motora za koji kompanija veruje da će biti ključna za njen nastup na tržištu SAD. www.automagazin.rs/galerije.php?tip=sajam


Tattoo & Piercing


Mnogi mladi ljudi vole ovakvu vrstu modifikovanja tela. Mislim da bi bilo dobro prodiskutovati o tome.... Imam nekoliko pitanja za vas.... Volite li ovaj vid umjetnosti? Koji su vam omiljeni motivi? Na kom dijelu tijela volite da vidite tet? Imate li vi neki tattoo i koji, ako nije tajna? Na kom dijelu tijela volite da vidite pirsing i na kom bi ste vi voljeli da imate, ili ako vec imate, gdje je?
Ja, konkretno, volim sve tetovaze koje imaju neko pravo znacenje, dakle koje predstavljaj
u nesto sto zaista znaci onom ko ih tetovira... Mislim da tetovaza treba da ima svoju pricu, da nikako ne treba da se izabere iz kataloga.
Ki
neska slova zaista ne bih da komentarisem...To je previse...
Sto se tice pirsinga,
mogu samo da kazem da koliko podrzavam i volim tetovaze isto toliko volim i pirs... Ali nikako da se preteruje... Poneka mindjusa, i to je to... Najvise volim vidjeti pirsing na obrvi, nosu... ali jezik i pupak nikako.... Na temu pirsinga, jedan psiholog je rekao :" Budala je svako ko ne vidi bar malu dozu erotskog u pirsingu..." Xm! A sta vi imate da kazete?...www.zmajtattoo.com/

domenica 6 dicembre 2009

Kompjuteri- na srecu i na zalost?

http://tesla.rcub.bg.ac.rs/~annna/uputstvoroditeljima.html
Sve veći broj kompjuterskih igrica, nažalost, pun je scena nasilja, tuče i ubijanja koja se „događaju“ na svega nekoliko desetina centimetara od dječijih očiju. Mnogi roditelji zabrinu
ti ovakvom zabavom svoje djece , nerijetko se obracaju pedagozima i psiholozima. Oni mole roditelje da obrate pažnju na vrstu i sadržaj igara kojima djeca posvećuju svoje slobodno vrijeme. Primijecuje se da u tim igricama djeca preuzimaju uloge negativaca, ubica, pljačkaša. Zdrav razum govori da ako se neko u djetinjstvu bavi fudbalom, vjerovatno će i kada odraste imati afinitet prema fudbalu ili ako kao dijete svira, voljeće muziku i kasnije. Pitam se, međutim, prema čemu će steći afinitet dijete koje slobodno vrijeme provodi igrajući igrice i u šta će ono izrasti, pogotovu ako su to igrice gdje ima nasilja. Dužnost društva je da reaguje na ovu pojavu i da ispred nje stavi negativan prefiks.

Medjutim neki smatraju da igranje takvih igrica prazni agresiju samog deteta, a drugi da je takvo igranje zapravo samo podstiče. Ja ipak mislim da će tako dijete pre postati agresivno nego što će se osloboditi agresije koju eventualno nosi u sebi.

Ima recimo i takvih igrica u kojima se nek
ome otkine glava i ona ponovo izraste. Dijete gledajući to svakodnevno može pogrešno zaključiti da otkinuta glava stvarno može zarasti, što je naravno nemoguće . Tako dijete potpuno pogrešno poima stvarno stanje stvari. Osim toga i jačanja agresije kod mladih, igranje igrica šteti i njihovom fizičkom razvoju ali i udaljava djecu jednu od drugih. I kada su zajedno djeca, umesto da igraju neku normalnu igru ili da prosto razgovaraju, opet igraju igrice. Roditelji su ti koji ovdje treba da odigraju presudnu ulogu, da pronadju djeci alternativu...izvedu ih u prirodu ili ih usmjere na sportske aktivnosti.... Roditelji OBRATITE PAZNJU!!!!

'PAS CUVAR DEMOKRATIJE '?



Istraživačko novinarstvo se mora posmatrati u kontekstu u kome se dešava. Tako gdje nema demokratije nema ni istraživačkog novinarstva. Neke kolege smatraju da u Crnoj Gori uopšte nema" OVE VRSTE ". Sta vi mislite o tome?

Ima li se smisla baviti istraživačkim novinarstvom ako u to uložen trud, novac, ponekad i ugrožena sopstvena sigurnost, proizvode male ili nikakve efekte?

U zapadnim demokratijama profesionalno, istraživačko novinarstvo smatra se i služi kao jak društveni korektiv. Ono doprinosi stvaranju kritičke javnosti, ali i jačanju odgovornosti koju prema toj istoj javnosti, htjeli to ili ne, moraju izraženo pokazivati svi koji su na bilo koji način prisutni u javnom životu. Da li i koliko su angazovani istrazivacki novinari, koji ce razotkriti ekonomske, drustvene, politicke anomalije i uticati na odgovornost osoba koje su na javnim funkcijama?

Sami novinari istraživači tesko mogu dovesti do promjena. Mislim da u društvu mora da se konstituiše jedan širi front koji će voditi promjenama. Problem Crne Gore je , ustvari, njena autoritarna politička kultura, dugi period nesmjenjive vlasti, jadna nedovoljno artikulisana i nedovoljno jaka demokratska opozicija. Nemam iluziju da istraživačko novinarstvo može dovesti do stvarnih promjena u društvu, ali ono može osvijetliti, ono može govoriti o prirodi režima, ono može govoriti o procesima koji se dešavaju u društvu.

Sami novinari istraživači ne mogu dovesti do promjena. Mislim da u društvu mora da se konstituiše jedan širi front koji će voditi promjenama. Problem Crne Gore je , ustvari, njena autoritarna politička kultura, dugi period nesmjenjive vlasti, jadna nedovoljno artikulisana i nedovoljno jaka demokratska opozicija. Nemam iluziju da istraživačko novinarstvo može dovesti do stvarnih promjena u društvu, ali ono može osvijetliti, ono može govoriti o prirodi režima, ono može govoriti o procesima koji se dešavaju u društvu.

Da li je istraživačko novinarstvo u Crnoj Gori incident ? Da li su to samo neki nevješti pokušaji, više štetni nego korisni? Sta vi mislite o tome?

venerdì 4 dicembre 2009

Evropljani...


Nakon gotovo dvadeset godina viznog embarga, Crna Gora postaje dio sengenskog sporazuma, pa ce nasi gradjani konacno moci da putuju u zemlje Evropske Unije bez viza.
Za nas, mladje, ova vijest zvuci gotovo nestvarno. Pogotovo ako znamo da se nasa generacija i ne sjeca vremena (koje je prethodilo ovom dvodecenijskom viznom embargu) kada se u ostale evropske zemlje putovalo bez teskoca uz tada cuveni "crveni pasos" SFRJ.
Simbolicno ili ne, nove putne isprave Crne Gore su takodje crvene boje. Istina, Crna Gora je u medjuvremenu promijenila i nekoliko drzavnih statusa, da bi konacno postala i nezavisna. No, cini se da su svih tih godina ocekivanja i zelje bile iste, usmjerene ka ukidanju granica koje su stajale izmedju nas i ostatka Evrope.
Zato se i 19. decembar, dan kada stupa na snagu sporazum o viznoj liberalizaciji u CG ocekivao sa velikim nestrpljenjem i optimizmom. Taj dan je za nama ostavio ponizavajuca vremena koja su nas izolovala od civilizovane Evrope i primorala nas da satima cekamo u redovima pred stranim ambasadama ako smo zaljeli negdje putovati. Osjecaj da nas Evropa vise ne vidi kao gradjane treceg svijeta, djeluje trijumfalno i mnogo obecava. Istina je i da su vremena teska danas, i da malo ko od gradjana Crne Gore planira neko skorije turisticko putovanje u zemlje EU. Medjutim svi cemo se sloziti da vijest o viznoj liberalizaciji uliva neku novu nadu u vremena koja su pred nama. Uliva nadu pogotovo mojoj generaciji koja je spremna da Crnu Goru prikaze Evropi, a i Evropu nama na neki potpuno drugaciji, pozitivniji nacin nego sto je to do sada bio slucaj.