Devetnaesti put u istoriji najpopularnije, sporedne stvari na svijetu, odrzace se smotra najboljih fudbalskih reprezentacija. Domacin prvenstva je Juznoafricka Republika- treba naglasiti da je to prvo prvenstvo organizovano na africkom kontinentu. Od trenytka kada se 1930 godine u Montevideu sutnula lopta sa centra, na ovako velikoj fudbalskoj manifestaciji, svjetsko prvenstvo je postalo Meka i Medina za sve fudbalske fanove. Kada se zavrsi jedna smotra, pune 4godine,ceka se sa nestrpljenjem druga. Svakom igracu je najveci san i afirmacija ako brani boje svoje zemlje na prvenstvu.
U ovom periodu, ljepsi pol mora imati puno razumijevanja- buduci da statistika pokazuje da je ovih mjesec dana period "raskida". Imajte to na umu! :)
lunedì 14 giugno 2010
sabato 5 giugno 2010
Karavađo kod nas

Čuveno Karavađovo djelo Narcis na izvoru, naredne dvije sedmice biće izložen u Podgorici, u dvoristu Petrovića na Kruševcu. Inače stalno izložbeno mjesto Karavađove slike je palata Barberini u Rimu i ovo je njen prvi boravak na ovim prostorima. Dolazak Narcisa u Podgorici je , bez sumnje, kulturni događaj godine, koji je već posle nekoliko dana, privukao rekordan broj kako obožavaoca umjetnosti, tako i turista iz regiona u glavni grad Crne Gore. Razlog za to je i činjenica da njegovo djelo veoma rijetko napušta granice Italije. Predstavljanje slike u dvorcu Kralja Nikole dio je kulturne inicijative pokrenute povodom 400 godina od smrti slavnog slikara. Ovim izuzetno važnim događajem Podgorica konačno hvata korak sa svjetskim metropolama i kulturnim centrima Evrope, makar na kratko koliko slika bude boravila u Crnoj Gori. O Karavađu je manje više sve poznato, pravo ime mu je Mikelanđelo Merizi,i smatra se utemeljivačembaroka u svjetskom slikarstvu. Rođen 1571 godine, u svom kratkom i burnom životu, radio je u Rimu, Napulju, na Malti i Siciliji, sve do svoje misteriozne smrti 1610 god. Vise informacija na adressi www.znanje.org/i/i21/01iv01/01iv0102/karavadjo.htm
martedì 18 maggio 2010
Spektakl u Beogradu
15tog maja, u cast 15 godina karijere, pred oko 15 hiljada gledalaca Jelena Karleuša odrzala je koncert u Beogradskoj areni.
Karleuša se na scenu spustila na skeli, a cio nastup je obilovao sličnim efektima. U jednom trenutku JK je lebdjela u vazduhu okačena o uže, propadala je kroz binu...
Tokom izvođenja pjesme "Slatka mala" na binu su izašli mornari s gej zastavama, što je publika pozdravila gromoglasnim aplauzom.
Gost je bio Saša Matić, s kojim je otpjevala duet za "Ne smijem da se zaljubim u tebe", a preko video-bima publici se obratio makedonski zabavljač Boki 13.
Na kraju izvođenja pjesme "Ko ovu dramu režira" na video-bimu se pojavio lik Ksenije Pajčin, kao počast tragično nastradaloj pjevačici.
Karleuša se na scenu spustila na skeli, a cio nastup je obilovao sličnim efektima. U jednom trenutku JK je lebdjela u vazduhu okačena o uže, propadala je kroz binu...
Tokom izvođenja pjesme "Slatka mala" na binu su izašli mornari s gej zastavama, što je publika pozdravila gromoglasnim aplauzom.
Gost je bio Saša Matić, s kojim je otpjevala duet za "Ne smijem da se zaljubim u tebe", a preko video-bima publici se obratio makedonski zabavljač Boki 13.
Na kraju izvođenja pjesme "Ko ovu dramu režira" na video-bimu se pojavio lik Ksenije Pajčin, kao počast tragično nastradaloj pjevačici.
venerdì 14 maggio 2010
Bice bolje...

Predstojece lokalne izbore u CG koji su zakazani za 23. maj ove godine, obiljezava ovih dana uobicajena politicka kamanja. Bez obzira sto ce ovog puta vecina izbornih lista izgledati prilicno drugacije, poznata praksa primitivnih verbalnih obracuna i megalomanskih predizbornih obecanja ostala je ista. Ko god da pobijedi i formira lokalnu vlast, nema sumnje da CG cekaju bolji dani. I vlast i opozicija oko nekih ciljeva imaju nepodijeljeno misljenje. Tako da se vec sada mozemo poceti radovati izgradnji vise penzionerskih domova, bazena sirom Crne Gore, velikom aerodromu u Beranama, izgradnji mini zaobilaznice oko glavnog grada i istrebljenju siromastvau svim opstinama. Dakle stice se utisak da nas cekaju dani velikog ekonomskog i drustvenog blagostanja, na nama je samo da izaberemo izvodjaca radova za pomenute projekte. Takvi izbori su uvjek dobrodosli i opsteprihvaceni, jer glas za dobrobit drustva je pravi potez. Ukoliko i dalje ima skeptika koje nije ponijela euforija ekonomskog procvata koji nam se smijesi,dobro bi bilo da postede sebe slicnih politickih obecanja kojim su svakodnevno bombardovani i da budu strpljivi jos koju deceniju... jer jedno je sigurno "bice bolje".....
www.seebiz.eu
mercoledì 12 maggio 2010
Doba štrajka

Iz dana u dan sve je učestalija pojava u našem društvu, vid je borbe za svoja neostvarena ili oduzeta radnička prava, a nezaposleni mu sve više pribjegavaju... Šta je to?
Teško je i pobrojati koliko je sindikalnih udruženja i obespravljenih radnika unazad par mjeseci svoje negodovanje izrazilo protestom na ulicama. Neki su pribjegavali i mnogo radikalnijim vidovima štrajkovanja. Sjetimo se rudara iz Nikšića, koji su zatvoreni u jami proveli desetine dana do ispunjenja svog cilja. Štrajkuju uglavnom, radnici, nekada uspješnih preduzeća širom CG. Sve je nijih do prosjačkog štapa dovela loša privatizacija... Uvjek će biti i onih, koji ovakvu situaciju peglaju pričom o državi koja je u kasnoj tranziciji, na početku demokratije... Džaba im sve kada rješenja za izlaz iz lavirinta, nema tj. kada ga naša ekonomija već duži niz godina ne pronalazi. Strateški partneri su se pokazali kao vrlo loš i nepouzdan izbor.
I dok oni jedni druge optužuju, bježeći od odgovornosti, radnicima ne preostaje ništa drugo, nego da pronađu svoju "jamu", poput rudara, u nadi da će u njoj naći rješenje, nametnutih im problema.....
www.novosti.rs
martedì 4 maggio 2010
Tito

4 maj mnogi pamte kao dan kada su građani Savezne Federativne Republike Jugoslavije sa nevjericom i tugom u srcu primili vijest da je preminuo drug Tito. Vođa i sin nacije, doživotni predsjednik SFRJ, posle tri ipo decenije vladavine i uprkos podijeljenim mišljenjima nema dileme da je postao velika istorijska ličnost.
Neki će za Tita reći da je uspostavio autokratski, pa čak i diktatorski komunistički režim, dok ga drugi brane činjenicom o socijalnoj ravnopravnosti žagarantovanim životnim standardom koji su svi imali. Ipak svi će se složiti da je zaslužan za nastanak i opstanak jedne jake, stabilne, razvijene države, SFRJugoslavije. Istorija ni nakon 30godina njegove vladavine nije dala jasan sud i stav o kvalitetu njegove vladavine. Istoriju svakako treba ostaviti istoričarima, ali na dan 30 godina od smrti Broza trebali bi na trenutak da se prisjetimo prošlih dana, ali ne Titove vladavine, već onoga što je uslijedilo posle njegove smrti.
Krenimo redom krvavi raspad SFRJ, četiri građanska rata, stotine hiljada žrtava, preko milion raseljenih lica, Nato bombardovanje, plate od tri marke,socijalni nemiri,sankcije Ujedinjenih nacija, teška vremena tranzicije....itd...i td......
en.wikipedia.org
domenica 25 aprile 2010
"Gubitnici"

Nakon dvije crkve, dva maternja jezika, dvije akademije nauka i umjetnosti, dobili smo i dva džudo saveza u Crnoj Gori -podatak za Ginisa, u svakom slučaju. Upravo su se ta dva džudo saveza, uz pomoc COK-a potrudili da naš najbolji, a može se reći i jedini džudista, ne nastupi na aktuelnom evropskom prvenstvu u Beču. Povod za svađu između dva saveza se mogao naslutiti, daleko je od sportskih motiva. Bestidna borba za prevlast među "foteljašima" dovela je do toga da Srđan Mrvaljević ne nastupi na evropskom šampionatu. A da bi Srđan učestvovao i borio se za medalju bilo je potrebno samo 10 sekundi i dobra volja tj. da se na sajtu COK-a promijeni ime predsjednika Džudo saveza Crne Gore. Volje nije bilo, a još manje vremena... A treba li napominjati koliko je vremena Srđan potrošio, na više nego napornim pripremama, za ovaj šampionat? Taj podatak ostavlja bez teksta sve istinske sportske radnike u CG i otvara niz sasvim logičnih pitanja, kao npr. Ko to vodi crnogorski sport? Trebaju li tim ljudima savezi koji nemaju takmičare ali imaju svoje ljude u nima? Dok ne odgovorimo na ova i slična pitanja, možemo s pravom očekivati još ovakvih blamaža da nam se dogodi...
Više informacija na forum.cafemontenegro.com i
www.cokcg.org
mercoledì 14 aprile 2010
Vijek od rođenja legendarnog režisera Akira Kurosawe: „Snimam filmove da bih otkrio zašto ljudi ne mogu biti sretni ..."

Svijet kinematografije i, uopšte, cjelokupne svjetske umjetnosti , slavi ove godine stoti rođendan čuvenog japanskog režisera Akira Kurosawe . Podsjećajući se na život i stvaralaštvo čuvenog režisera , kako stručnjaci tako, kritičari i publika imaju nepodijeljeno mišljenje, da je Kurosawa sigurno jedan od najboljih režisera u istoriji filma i da je izvršio nemjerljiv uticaj u toj sferi.
Glumci koji su sarađivali sa njim, su govorili da Kurosawa zna u njima isprovocirati kreativnu energiju za koju, ni sami, nisu bili svjesni da je posjeduju. Izvlačio je najbolje iz glumačkih ekipa, tako da se može reći da su se mnogi proslavili ulogama u njegovim filmovima, i upravo najslavnije trenutke u karijerama doživjeli uz njegovu pomoć . Nalazio je inspiraciju u najrazličitijim stvarima. Priznao je da je uvijek tokom snimanja volio čitati, posebno Šekspira. To priznanje, ali prije svega kompleksnost autorske ličnosti, kojom nadmoćno nadvladava složene raspone u režiranju na zapadu, zasluzno je za njegov nadimak “Šekspir savremenog filma”. U domovini, ipak on je bio poynat pod nadimkom “Imperator”.
Svojom magičnom kamerom on je pričao, ne samo u slikama, već u prikrivenim temama i motivima filma, čije značenje i dan danas otkrivaju semiotičari i teoretičari slike filmskog stila.
Rođen je u Tokiju 1910.godine, želio se baviti slikarstvom, međutim ubrzo se preorijentisao na film, prvo kao scenarista a zatim i kao režiser. Njegov prvi film “Pijani anđeo” doživljava ogroman uspjeh 1946.godine. Nastavio se razvijati i usavršavati kao režiser iz filma u film, tako da su naredni filmovi poput “Sedam samuraja” ili “Rashomona” prava remek djela koja se ubrajaju u najbolja ostvarenja filmske industrije . Imao je specifican osjecaj za režiju, “osjećao” je bioskop tokom snimanja . Bio je perfekcionista koji je provodio mnogo vremena na pregledanju snimljenog materijala , kako bi pronalašao greške i otklonio ih . Nije se služio improvizacijama pa su svi njegovi filmovi snimani mnogo duže nego što je bila tadašnja praksa.
Poznata je takođe i njegova ljubav prema kostimima, pa je vrlo često sam radio na odabiru kostima za glumce, koji su morali izgledati identično prema njegovim zamislima. Kostimi su bili još jedan umjetnički pečat njegovim filmovima .
Dobitnik je mnogih nagrada , između ostalog i Oskara za zivotno djelo 1990. godine. One ga nisu previse fascinirale, i sam je rekao da mu nikada nisu bile motiv za rad . Kurosawa je za sobom ostavio mnogo uspješnih ostvarenja, koja su čak i danas na stogodišnjici od njegovog rođenja, više nego inspirativan materijal za uživanje, komentarisanje, analiziranje i kritiku širokog svijeta kinematografije .
en.wikipedia.org
Kotor -grad kulture

Smješten u samom kraju Bokokotorskog zaliva, Kotor je oduvjek plijenio pažnju osvajača kroz istoriju, a danas privlači mnogobrojne turiste koji ga često posjećuju. Tokom istorije pretrpio je razne kulture i narode na svom tlu, a svaki je posle sebe ostavio važan pečat koji se danas prepoznaje u različitim stilovima gradnje palata, crkvi, katedrala…
Iliri, Rimljani, Vizantijci, Dukljani, Austrougari svi su, njegovali i unaprijeđivali sopstvenu kulturu. Mnoštvo različitih stilova, Kotoru ipak nisu narušili harmoniju koju od vajkada posjeduje. Njegovi stanovnici su bili, kao i danas, uglavnom moreplovci pa su iz različitih zemalja donosili skupocjene predmete ali i stilove građevinarstva i života uopšte. Svi koji su bar jednom bili u ovom prelijepom gradu mogu biti svjedoci činjenice da Kotorani i njihov mentalitet daju posebnu energiju i raspoloženje svakom gostu.
Tradicionalne kulturne manifestacije najpoznatije su obilježje ovog grada koji živi i zimi i ljeti. Kotorski Karneval se održava u februaru i u avgustu. Međunarodni ljetnji karneval nastao je poslednjih nekoliko godina u cilju da turistima dočara duh Kotorana i da pruži dobru zabavu svima koji dođu u ovaj topli gradić. Organizovanje karnevala počelo je opet 60-tih godina XX vijeka, pošto je u periodu II svjetskog rata bilo prekinuto.Učesnici karnevala nisu samo Kotorani, već i mnoge karnevalske grupe iz Evrope i svijeta.
Avgustovska manifestacija koja ovom gradu daje prepoznatljivost je i Bokeljska noć. Posebnu notu ovoj noći daje bogati vatromet ali prije svega čamci koji se danima ukrašavaju, a koji u samoj noći krstare u defileu ukrašeni svjetiljkama, ploveći jedan za drugim bez narušavanja reda i pravila. Zabava na trgovima traje duboko u noć.
Pored mnogo drugih manifestacija Dani kamelije, Dan Sv. Tripuna, zastitnik grada, Djeciji festival , Pozorišni i muzički festivali……………… tokom jula ipak u žiži interesovanja jesu modna dešavanja. Festival koji traje nekoliko dana dovodi u Kotor modne kreatore iz okruženja i inostranstva. Smotra mode koja iz godine u godinu postaje sve posjećenija , u ovaj grad do sada je privukla renomirana imena kao što su: Dolce Gabanna, Pal Zileri, Prada, Armani, Ferre, Versace… ali i poznate glumce, biznismene i mnogobrojne poznate ličnosti, koji prate trendove lijepog oblačenja.
Ulaskom u Kotor čovjek prolazi kroz vremensku kapiju i istog časa počinje uživati u njegovoj autenticnosti.
www.kulturaboka.info
Iscriviti a:
Post (Atom)